Franjo Jozef I – car Austrije i kralj Mađarske

Franjo Jozef I (nem. Franz Joseph I, mađ. Ferenc József I) bio je car Austrije, kralj Mađarske i drugih zemalja Habzburške monarhije od 1848. do 1916. godine. Bio je treći najduže vladajući vladar u istoriji Evrope, posle Luja XIV Francuskog i Johana II Lihtenštajnskog.

Život i vladavina

Franjo Jozef I rođen je 18. avgusta 1830. godine u dvorcu Šenbrun kod Beča, kao najstariji sin nadvojvode Franje Karla i princeze Sofije Bavarske. Kako njegov stric car Ferdinand I nije imao dece, Franjo Jozef je odgajan kao njegov naslednik. U proleće 1848. godine služio je sa austrijskim snagama u Italiji, gde su se Lombardija i Venecija pobunile protiv austrijske vlasti. Kada se revolucija proširila na prestonice Austrijskog carstva, Franjo Jozef je proglašen za cara u Olomucu 2. decembra 1848. godine, nakon abdikacije Ferdinanda – prava njegovog oca na presto su bila prenebregnuta.

Tokom prvih deset godina svoje vladavine, u doba tzv. neoapsolutizma, car je – uz pomoć takvih istaknutih savetnika kao što su knez Feliks Švarcenberg (do 1852), grof Leo fon Tun und Hohenštajn i baron Aleksandar fon Bah – uspostavio veoma lični režim tako što je učestvovao i u formulisanju spoljne politike i u strateškim odlukama tog vremena.

Najveći uticaj na Franju Jozefa verovatno je imao njegov stari mentor kancelar Klemens fon Mecernih. Dublji uticaj, međutim, imala je njegova supruga vojvotkinja Elizabeta Bavarska. Oženio se njome 1854. godine i ostao duboko vezan za nju tokom burnog braka.

Dukati sa likom Franje Jozefa

Dukat je zlatni novčić koji se kovao u raznim evropskim zemljama od srednjeg veka do 20. veka. Dukati sa likom Franje Jozefa su bili u opticaju u Austro-Ugarskoj od 1857. do 1914. godine. Bili su teški 3,49 grama i sadržali su 98% zlata. Na aversu je bio prikazan portret cara sa natpisom “FRANC IOS I D G AVSTRIAE IMPERATOR”, a na reversu je bio grb Habzburga sa natpisom “LOD ILL REX AA 18__ HVNGAR BOHEM GAL”.

Dukati sa likom Franje Jozefa su danas među najtraženijim i najvrednijim zlatnim novčićima na svetu. Njihova vrednost zavisi od godine kovanja, kvaliteta očuvanosti i retkosti primerka. Najređi i najskuplji su dukati iz 1889. godine, koji su kovani u samo 76 primeraka u Beču i Budimpešti. Jedan takav novčić je prodat na aukciji za neverovatnih 252.000 dolara 2013. godine.

Zanimljivosti o Franji Jozefu

  • Franjo Jozef je bio veoma disciplinovan i radan čovek. Ustajao je u pet ujutru i radio do kasno u noć, uz kratke pauze za obroke i šetnje.
  • Franjo Jozef je bio ljubitelj lova i ubio je preko 270.000 životinja tokom svog života, uključujući jelene, divlje svinje, medvede i ptice.
  • Franjo Jozef je bio jedan od prvih vladara koji je snimio svoj glas na fonografu, novom izumu Tomasa Edisona. Njegov glas se može čuti na internetu.
  • Franjo Jozef je bio veoma popularan među svojim podanicima, posebno među seljacima i radnicima. Oni su ga zvali “naš dobri car” ili “naš stari car”.
  • Franjo Jozef je umro u 86. godini života u dvorcu Šenbrun, gde je i rođen. Njegova smrt je označila kraj Habzburške dinastije i Austro-Ugarske monarhije.

Gramaža i finoća dukata

Dukati sa likom Franca Jozefa su kovani u dve veličine:

  • mali ili jednostruki i
  • veliki ili četvorostruki.

Mali dukat je težak 3,49 grama, od čega je 3,44 grama čisto zlato (0,11 unci). Veliki dukat je težak 13,96 grama, od čega je 13,76 grama čisto zlato (0,44 unce). Oba dukata imaju istu finoću zlata od 986 ili 23,6 karata. To znači da sadrže 98,6% zlata i 1,4% drugih metala.

Dukati sa likom Franca Jozefa imaju visoku finoću zlata od 986 ili 23,6 karata. To ih čini među najčistijim klasičnim zlatnim dukatima na svetu. Međutim, to takođe znači da su mekši i podložniji habanju i oštećenjima od dukata sa nižom finoćom. Zbog toga se preporučuje da se čuvaju u zaštitnim kapsulama ili futrolama.